Temeljni cilj predmeta je upoznati studente s preventivno medicinskim problemima današnjice, čimbenicima koji na njih utječu, a sve to uklopljeno u kontekst utjecaja na zdravlje čovjeka izločenog određenom okolišu. Kroz stečena znanja student će biti osposobljen samostalno identificirati određeni preventivne probleme, izdvojiti (navesti) čimbenike koji utječu na čovjeka u određenom okolišu, te prepoznati kvalitet preventivno medicinskog pristupa u rješavanju određenog problema. Moći će navesti primjer iz područja preventivne medicine, ilustrirati ga određenim pokazateljima i činjenicama, potom ga opisati I analizirati te usporediti sa stanjem na nekom drugom području ili u drugoj zemlji.
Definiranje zdravlja i mjerila bolesti/zdravlja. Upoznavanje sa sustavom preventivno medicinske zaštite, čimbenicima koji utječu na pojavu bolesti, kao i na unapređenje zdravlja. Procjena zdravstvenih rizika. Procjena zdravstvenog stanja stanovništva i potreba provođenja određenih preventivno medicinskih mjera u sprečavanju nastanka bolesti. Zdravlje pojedinca i zajednice te čimbenici rizika za zdravlje. Utjecaj zdravlja/bolesti na gospodarstvo. Metode preventivno medicinske intervencije usmjerene prema pojedincu i zajednici. Ocjena zdravstvnog stanja stanovništva. Preventivne intervencije kod različitih vrsta kroničnih bolesti. Planiranje i evaluacija preventivno medicinske zaštite.
Očekivani ishod učenja za predmet jesu razumijevanje nastanka nekog preventivno medicinskog problema, utjecaja određenih okolišnih čimbenika na populaciju pod rizikom te metodologije njihovog rješavanja.Razumijevanje metodologije i očekivanih rezultata preventivnih mjera, te konačno prikaz i usporedba dobivenih pokazatelja.
Puntarić D, Stašević I, Ropac D, i sur. Javno zdravstvo. Zagreb: Medicinska naklada i Hrvatsko katoličko sveučilište, 2017.
Puntarić D, Ropac D, Jurčev Savičević A. Javno zdravstvo. Medicinska naklada, 2015.
Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u radu izvršavanjem postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje kroz sudjelovanje u raspravama i izradi seminarskog rada.
Pismeni ispit
Kriterij ocjenjivanja:
izvrstan (5) – od 90 do 100%
vrlo dobar (4) – od 80 do 89,9%
dobar (3) – od 70 do 79,9%
dovoljan (2) – od 60 do 69,9%
neprolaznom ocjenom (pad):
nedovoljan (1) – od 0 do 59,9%
Ocjena iz predmeta se sastoji od:
- nastavnih aktivnosti (kontinuirana provjera znanja, kolokviji) koje iznose 30% ocjene,
- završnog ispita iz predmeta koji iznosi 70% ocjene.
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova