Vrednovati povijesna i suvremena poimanja adolescencije te različite
teorije razvoja u adolescenciji. Analizirati normativni tjelesni, spoznajni, emocionalni i socijalni razvoj, odstupanja od normativnoga
razvoja i individualne razlike u razvoju u adolescenciji . Predvidjeti
učinke društvenog konteksta na razvoj i dobrobit adolescenata.
Prosuđivati položaj i probleme adolescenata u društvu . Osmisliti
jednostavnije znanstvene i stručne aktivnosti usmjerene na osiguranje
i unapređenje dobrobiti adolescenata. Prezentirati seminarski rad iz
područja adolescencije. Odabrati postupke usklađene s etičkim
načelima struke u radu s adolescentima.

Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko:
Naklada Slap
Steinberg, L. (2014). Adolescence (10th ed.). New York: McGraw-
Hill.

Santrock, J. W. (2010). Adolescence. New York: McGraw-Hill.
Adams, G. R., Berzonsky, M. D. (2005). Blackwell Handbook of
Adolescence. Malden, MA: Blackwell Publishing, Ltd.
Lerner, R. M., Steinberg, L. (2004). Handbook of Adolescent
Psychology. Hoboken, NJ: John Wiley and Sons, Inc.
Jackson, S., Goossens, L. (2006). Handbook of Adolescent
Development. New York: Psychology Press.

Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje
70% nastave)
Izrađen i predan seminarski rad
Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100
bodova) tijekom nastave (kolokviji, seminarski rad)

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz
nastavne aktivnosti
Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom
ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova:
1. Nastavne aktivnosti – 70%:
1. kolokvij – 25%
2. kolokvij – 25%
seminarski rad – 20%
2. Završni pismeni ispit – 30%
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova