Course
Study programs
PsihologijaKomunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvo
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću
Sociologija - Upravljanje i javne politike
Year of study
1ISVU ID
235185ECTS
3
Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim komunikacijskim procesima i glavnim oblicima ljudske komunikacije (verbalne i neverbalne, jednosmjerne i dovsmjerne, sinkrone i asinkrone), od one intrapersonalne do komunikacije unutar organizacija. Studenti će biti upoznati s komunikacijskim kompetencijama, etičkim aspektima interpersonalnog komuniciranja, te će na kraju predmeta biti sposobni učinkovitije komunicirati u različitim situacijama i kontekstima.
Predmet Prakse komunikacije polaznike će upoznati sa sljedećim sadržajima: Narav i osnovne značajke ljudske komunikacije; Vrste komunikacije: intrapersonalna, interpersonalna, javna, grupna, masovna; Kako oblikujemo poruke?; Mladi komunikator: kako djeca uče komunicirati, razdoblja komunikacijskog razvoja, utjecaj obitelji na razvoj komuniciranja; Kognitivne i bihevioralne interpersonalne komunikacijske kompetencije; Aktivno slušanje; Asertivnost i postavljanje granica; Nenasilna komunikacija; Konstruktivno rješavanje sukoba, medijacija i vršnjačko nasilje u obrazovnim ustanovama; Neverbalna komunikacija u obrazovanju.
1. Koristiti suvremene vještine komuniciranja poštujući zakone komunikacijskog procesa; 2. Kritički analizirati različite koncepte, primjenjujući teoretske principe i metodologije, u analizi primjera, iskustava, društvenih događaja, kulturalnih proizvoda; 3. Razumjeti i koristiti komunikacijske procese koji mogu dati adekvatne odgovore na stvarne probleme društva, kulture, ekonomije, politike u kojem živimo; 4. Razviti profesionalnu i obogatiti vlastitu slobodu u komunikaciji i sudjelovanju.
F. Schulz von Thun, Kako međusobno razgovaramo 1. Smetnje i razjašnjenja. Opća psihologija komunikacije. Zagreb: Erudita, 2006.; M. Rosenberg, Nenasilna komunikacija. Jezik života. Osijek: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, 2006. (odabrana poglavlja); I. Sever Globan, „Osobne granice kao temelj interpersonalnih odnosa i skrbi za samoga sebe“, U: Crkva u svijetu, 56 (3), 2021., 437-454.; H. N. Thich, Umijeće komuniciranja. Zagreb: Planetopija, 2015.; M. Burić Moskaljov, Poruke bez riječi: umijeće neverbalnog komuniciranja. Zagreb: TIM press, 2015.
K. K. Reardon, Interpersonalna komunikacija: gdje se misli susreću. Zagreb: Alineja, 1998.; F. Schulz von Thun, Kako međusobno razgovaramo 2. Stilovi, vrijednosti i razvitak ličnosti. Zagreb: Erudita, 2005.; F. Schulz von Thun, Kako međusobno razgovaramo 3. „Unutarnji tim“ i komunikacija primjerena situaciji: komunikacija, ličnost, situacija. Zagreb: Erudita, 2005.; L. M. Knapp, Interpersonal communication and human relationship. Boston: Pearson, 2005.; A. i B. Pease, A. i B. Velika škola govora tijela. Zagreb: Mozaik knjiga, 2011.; S. Duck, Odnosi među ljudima. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2014.; J. A. Hall, L. M. Knapp, Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji. Zagreb: Slap (poglavlja 1., 6., 7., 8., 9.), 2010.; M. Winkler, A. Commichau, Komunikacijsko-psihološka retorika. Zagreb: Erudita, 2008.; R. G. King, Fundamentals of human communication. New York: Macmillan, 1979.; E. Aronson, T. D. Wilson, R. M. Akert, Socijalna psihologija. Zagreb: MATE d.o.o., 2005.; D. Kumbier, Ona kaže, on kaže. Komunikacijska psihologija u vezama, obitelji i na poslu. Zagreb: Erudita, 2007. H. Cloud, J. Townsend, Granice. Kada reći da, kako reći ne i preuzeti nadzor nad svojim životom. Split: Verbum, 2017.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1) Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).
2) Završni ispit – usmeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
nedovoljan (1) – 0 – 49,9%
dovoljan (2) – 50 – 64,9%
dobar (3) – 65 – 79,9%
vrlo dobar (4) – 80 – 89,9%
izvrstan (5) – 90 i više %.
- Nastavne aktivnosti – 70%: a) 1. kolokvij – 35%, b) 2. kolokvij – 35%
- Završni ispit – usmeni – 30%
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.75 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 0.79 | 35 |
| Kolokvij-međuispit | 0.79 | 35 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.33 | 70 |
| Završni ispit | 0.67 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |
Learning outcomes
Studenti definiraju osnovne pojmove povezane s ljudskom komunikacijom, uključujući komunikacijski proces, vrste komunikacije (verbalna, neverbalna, intrapersonalna, interpersonalna, grupna, masovna) i ključne elemente komunikacijskog procesa (pošiljatelj, primatelj, poruka, kanal, povratna informacija). Studenti elaboriraju zašto su važne interpersonalne komunikacijske kompetenciji za uspješne međuljudske odnose.
Learning outcomes
Studenti definiraju i objašnjavaju osnovne značajke ljudske komunikacije, kao što su dvosmjernost, simboličnost, namjernost i prilagodljivost, te elaboriraju kako ove značajke doprinose efektivnoj komunikaciji. Studenti prepoznaju i imenuju karatkeristike različitih vrsta komunikacije, uključujući verbalnu, neverbalnu, intrapersonalnu, interpersonalnu, grupnu i masovnu komunikaciju, te daju primjere i specifičnosti svake vrste.
Learning outcomes
Studenti imanuju i opisuju specifične kognitivne komunikacijske kompetencije poput empatije, samopraćenja i kognitivne kompleksnosti.
Learning outcomes
Studenti opisuju osnovne bihevioralne vještine u komunikaciji, uključujući asertivnost, neverbalne znakove (kontakt očima, gestikulacija, ton glasa) i učinkovito slušanje, te razumiju njihov utjecaj na uspješno komuniciranje. Studenti primjenjuju bihevioralne komunikacijske kompetencije u vježbama.
Learning outcomes
Studenti definiraju empatijsko slušanje i objašnjavaju njegovu važnost u komunikaciji, posebno u izgradnji povjerenja, razumijevanju osjećaja drugih i poboljšanju međuljudskih odnosa.
Studenti objašnjavaju osnovne elemente empatijskog slušanja, kao što su pažnja, otvorenost, prepoznavanje emocija, reflektiranje i podrška, te razumjeti kako ovi elementi doprinose učinkovitijem slušanju.
Studenti koriste tehnike aktivnog slušanja kao temelj za empatijsko slušanje, uključujući ponavljanje, parafraziranje i postavljanje pojašnjavajućih pitanja kako bi bolje razumjeli sugovornikove poruke.
Learning outcomes
Studenti definiraju asertivnost i njen značaj u osobnoj i profesionalnoj komunikaciji, prepoznajući razliku između asertivne, pasivne i agresivne komunikacije. Studenti primijenjuju tehnike postavljanja i održavanja granica u različitim situacijama, izgovarajući "ne" na način koji je jasan, a istovremeno štiti njihove osobne interese.
Learning outcomes
Studenti definiraju grupnu komunikaciju i objasniti njezinu važnost u različitim kontekstima, kao što su radne sredine, obrazovne institucije i društvene grupe.
Learning outcomes
Studenti definiraju nenasilnu komunikaciju (NVC) prema modelu Marshalla Rosenberga i objašnjavaju njezin značaj u izgradnji zdravih međuljudskih odnosa i rješavanju sukoba. Studenti prepoznaju opisuju četiri osnovne komponente nenasilne komunikacije: opažanja, osjećaje, potrebe i molba te znaju verbalno formulirati opažanja bez prosudbi, osjećaje, potrebe i molbu koristeći konkretne primjere koji potiču otvorenu i iskrenu komunikaciju.
Learning outcomes
Studenti definiraju sukob, identificiraju njegove uzroke i objašnjavaju različite vrste sukoba koji se mogu pojaviti u međuljudskim odnosima, grupama i organizacijama. Studenti znaju asertivno izražavati svoje misli i osjećaje tijekom sukoba, koristeći "ja" poruke koje omogućuju jasnu komunikaciju bez optuživanja ili krivnje.
Learning outcomes
Studenti definiraju medijaciju, objašnjavaju njezin značaj i svrhu u školskom okruženju, te razlikuju medijaciju od drugih oblika rješavanja sukoba.
Learning outcomes
Studenti prepoznaju važnost komunikacijskih vještina kroz određene faze razvoja djece, uključujući utjecaj na socijalne, emocionalne i akademske aspekte.
Learning outcomes
Studenti definiraju empatiju i imenuju njezinu važnost u izgradnji i održavanju bliskih odnosa te njezin utjecaj na prosocijalno ponašanje.
Learning outcomes
Studenti definiraju neverbalnu komunikaciju i prepoznaju njezinu važnost u odgoju i obrazovanju, kao i kako ona nadopunjuje verbalnu komunikaciju. Studenti opisuju različite aspekte neverbalne komunikacije, uključujući geste, facijalne ekspresije, posturu, kontakt očima, ton glasa i prostornu udaljenost.
Studenti navode kako neverbalni signali učitelja utječu na motivaciju, angažman i emocionalno stanje učenika, uključujući ulogu neverbalne komunikacije u stvaranju pozitivnog učiteljskog okruženja. Studenti iskazuju kako koristiti neverbalnu komunikaciju za poboljšanje nastavnog procesa, uključujući korištenje gesti za naglašavanje, prilagodbu tona glasa za poticanje interesa i primjenu pogleda za održavanje pažnje.
| Academic year | |
|---|---|
| 2025/2026 | [Download] |