Klasificirati teorijske modele pouzdanosti. Kritički procijeniti prijetnje psihometrijskoj valjanost. Usporediti klasičnu i moderne teorije u psihometriji. Preporučiti psihometrijske tehnike za provjeru valjanosti, pouzdanosti, objektivnosti i osjetljivosti psihologijskih mjernih instrumenata. Vrjednovati individualne rezultate. Pokazati etičku odgovornost u psihologijskom testiranju

• Krković, A. (1978). Elementi psihometrije I. Zagreb: Filozofski fakultet.
• Petz, B. (1981). Izabrana poglavlja iz osnova psihometrije. Zagreb: Društvo psihologa Hrvatske.
• Urbina, S. (2014). Essentials of Psychological Testing. Hoboken: Wiley.

Furr, R. M. i Bacharach, V. R. (2013). Psychometrics: An Introduction. Los Angeles: Sage Publications, Inc.

• Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
• Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (kolokvij, vježbe)

• Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti
• Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70%:

• 1. kolokvij – 30%
• 2. kolokvij – 30%
• vježbe – 10%

2. Završni pismeni ispit – 30%

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

• izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
• vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
• dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
• dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
• nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova