Nakon odslušanog kolegija student će:

• definirati palijativnu skrb i holistički pristup
• objasniti temeljna načela palijativne skrbi
• objasniti razvoj palijativne skrbi u Hrvatskoj i svijetu
• opisati organizacijski model palijativne skrbi u kontekstu Nacionalnog plana 
• opisati ključne sastavnice palijativne skrbi u okružju u kojem se bolesnici i njihove obitelji nalaze
• utvrditi fizičke, psihološke, socijalne i duhovne potrebe pacijenta kojemu je potrebna palijativna skrb
• planirati palijativnu skrb poštujući holistički pristup
• provoditi zdravstvenu njegu uvažavajući fizičke, psihološke, socijalne i duhovne potrebe pacijenta kojemu je potrebna palijativna skrb
• primijeniti načela palijativne skrbi
• prepoznati potrebe članova obitelji u procesu skrbi i žalovanja 
• prosuditi kliničke dvojbe u palijativnoj skrbi
• objasniti važnost koordinacije sveobuhvatne skrbi poštujući interdisciplinarni timski rad na svim razinama gdje se pruža palijativna skrb 
• koristiti alate u procjeni, praćenju i dokumentiranju palijativne skrbi 

primijeniti vještine timskog rada u palijativnoj skrbi

1. Fallon M, Hanks G – Abeceda palijativne skrbi, 2. izdanje

2. Rosser M, Walsh CH: Fundamentals of Palliative Care for Student Nurses. Wiley Blackwel. 1. izdanje

3. Marđetko R. i sur. Kompetencije medicinske sestre u specijalističkoj palijativnoj skrbi. Hrvatska komora medicinskih sestara. Zagreb, 2018.

1. Lončarek K, Hrvatski zavod za hitnu medicinu – Nacionalne smjernice zarad izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe s pacijentima kojima je potrebna palijativna skrb

2. Brkljačić M, Šamija M, Belev B, Strnad M, Čengić T. Palijativna medicina, Zagreb: 2013. Sveučilište u Rijeci. Markulin d.o.o.

3. Zaklada (odabrana poglavlja Dopunska Buckman R. Ne znam što reći – kako pomoći i podržati umiruće, 1. izdanje prema 7. kanadskom izdanju

4. Radbruch L, Payne S: Bijela knjiga o standardima i normativima za hospicijsku i palijativnu skrb u Europi. EJPC. 2009; 16(6).

5. Recentni radovi iz znanstvenih i stručnih časopisa

1. Redovito pohađanje nastave.

2. Napisana i prezentirana studija slučaja/kritički prikaz

1. Nastavne aktivnosti: kritički prikaz ili studija slučaja

2. Završni ispit (pismeni)

30% ocjene čine bodovi ostvareni pisanjem i prezentacijom seminara. 70% čine bodovi ostvareni na završnom ispitu.

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene:

od 60 do 69,9% dovoljan (2)

od 70% do 79,9% dobar (3)

od 80% do 89,9% vrlo dobar (4)

od 90% do 100 % izvrstan (5)