• Objasniti temeljne pojmove turizma i turističke industrije te opisati povijesni razvoj i ključne suvremene trendove. 
• Analizirati dionike i komunikacijske procese u turizmu te razlikovati organizacijske strukture i protokole (DMO/TZ, udruženja, poduzeća). 
• Vrednovati kulturnu i prirodnu baštinu kao komunikacijski resurs te primijeniti osnovna načela interpretacije u oblikovanju poruka. 
• Objasniti odnose medija i turizma (medijatizacija, reprezentacije) i procijeniti njihove implikacije na iskustvo putnika i imidž destinacije. 
• Planirati integriranu marketinšku komunikaciju i sponzorske/partnerske modele za destinaciju, uz usklađivanje poruka i kanala s ciljnim publikama te uključivanje lokalnih pružatelja usluga. 
• Primijeniti koncepte destinacijskog upravljanja (DMO modeli, životni ciklus destinacije) u komunikacijskom planiranju. 
• Osmisliti i prilagoditi digitalne sadržaje i raspored objava (web/SEO, društvene mreže, mobilno i live) u skladu s ciljevima destinacije. 
• Provesti analitički mini-projekt: izraditi audit komunikacijskih praksi odabrane destinacije i sažeti prijedlog strategije promocije iz perspektive turističke zajednice te prezentirati nalaze.

• McCabe, S. (2008). Marketing communications in tourism and hospitality: Concepts, strategies and cases. Butterworth-Heinemann.
• McCabe, S. (ed.). (2014). The Routledge handbook of tourism marketing. Routledge.
• Sigala, M., Christou, E., Gretzel, U. (2012). Social media in travel, tourism and hospitality: theory, practice and cases. Ashgate. 
• Walton, J. K. (2005). Histories of tourism: Representation, identity and conflict. Channel View Publications.
   

• Bartoluci, M., Škorić, S., Andrijašević, M. (2021). Menadžment sportskoga turizma i njegovih srodnih oblika. Narodne novine. 
• Jaworski, A., & Pritchard, A. (Eds.). (2005). Discourse, communication and tourism. Channel View Publications.
• Månsson, M., Buchmann, A., Cassinger, C., & Eskilsson, L. (Eds.). (2020). The Routledge Companion to Media and Tourism. Routledge.
   

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
   nastave prema studijskom programu i izvedbenom
   nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – izrada i izlaganje projekta.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
   unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno
   ostvareno kroz projektni zadatak i dva kolokvija.
    

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je: 
dovoljan (2) – 50–64,9% 
dobar (3) – 65–79,9% 
vrlo dobar (4) – 80–89,9% 
izvrstan (5) – 90% i više 

Način stjecanja ocjene: 
1) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene 
a) projektni zadatak – max. 20% 
b) 1. kolokvij – max. 25% 
c) 2. kolokvij – max. 25% 
2) Završni ispit – 30% ocjene
 

Nastavne aktivnosti – izlaganje projektnog zadatka; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).