Course
Kolegij Komunikacijske vještine osmišljen s ciljem razvoja profesionalnih komunikacijskih kompetencija potrebnih za kvalitetan rad s trudnicama, rodiljama, babinjačama, novorođenčadi i njihovim obiteljima te za učinkovitu suradnju unutar zdravstvenog tima. Naglasak kolegija je na razumijevanju komunikacije kao osnovnog alata primaljske skrbi, pri čemu se riječ promatra kao terapijsko sredstvo („riječ kao lijek“), a empatija kao temelj profesionalnog odnosa i pružanja podrške. Studenti se upoznaju s konceptima komunikacijske kompetencije, verbalne i neverbalne komunikacije, aktivnog slušanja, asertivnog i nenasilnog komuniciranja te strategijama rješavanja sukoba u kliničkom i timskom okruženju. Kolegij je usmjeren na razvoj praktičnih vještina kroz interaktivne metode rada (rasprave, analize slučajeva, igranje uloga, simulacije komunikacijskih situacija), poticanje samorefleksije te razvijanje profesionalne odgovornosti, etičnosti i kulturne osjetljivosti u komunikaciji. Posebna se pozornost posvećuje komunikaciji u emocionalno zahtjevnim situacijama (strah, bol, gubitak, krizne situacije), kao i očuvanju profesionalnih granica i osobnog integriteta.
Objasniti temeljne pojmove komunikacijske kompetencije i njezinu važnost u primaljskoj praksi.
Prepoznati i analizirati elemente verbalne i neverbalne komunikacije u profesionalnom odnosu s korisnicama zdravstvene skrbi.
Primijeniti načela aktivnog slušanja u komunikaciji s trudnicama, rodiljama i članovima njihovih obitelji.
Demonstrirati empatičan pristup u komunikaciji, osobito u emocionalno osjetljivim i kriznim situacijama.
Reardon, Kathleen (1998). Interpersonalna komunikacija: gdje se misli susreću. Zagreb: Alineja.
Sever Globan, Irena (2017). Komunikacija u zdravstvu, u: Dinko Puntarić i sur., Javno zdravstvo, Medicinska naklada, Zagreb, 327-352.
Sever Globan, Irena (2021). Osobne granice kao temelj interpersonalnih odnosa i skrbi za samoga sebe. U: Crkva u svijetu, 56 (3): 437-454.
Sever Globan, Irena; Bošnjaković, Josip; Osmančević, Leali (2025). Samosuosjećanje i samoempatija u intrapersonalnoj komunikaciji: psihološki i duhovni aspekti brige za sebe. Bogoslovska smotra, 95 (4), 1027-1049.
Brooks, D. (2023). Razumjeti druge. Umijeće stvaranja dubokih odnosa. Zagreb: Planetopija.
Rosenberg, M. (2006). Nenasilna komunikacija. Jezik života. Osijek: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava.
Thich, Nhath Hanh (2015). Umijeće komuniciranja. Zagreb: Planetopija.
Burić Moskaljov, M. (2014). Poruke bez riječi: umijeće neverbalnog komuniciranja. Zagreb: TIM press. Skripta
Paravlić, F. (2006). Riječ kao lijek. Sarajevo: Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo.
Kučić, M. (2014). E-zdravlje – savjetodavna uloga medicinskih sestara. Acta Med Croatica 68: 65-69.
Krešić, V. (2013). Komunikacija u sestrinstvu – međuljudski odnosi zdravstvenih djelatnika. Sestrinski glasnik 18: 41-43.
Schulz von Thun, F. (2001). Kako međusobno razgovaramo 1: Smetnje i razjašnjenja : opća psihologija komunikacije. Zagreb: Erudita.
Pease, Allen i Barbara (2011). Velika škola govora tijela. Zagreb: Mozaik knjiga. (odabrana poglavlja)
Aronson, Eliot, Wilson, Timothy D., Akert, Robin M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: MATE d.o.o. (poglavlje 10).
Cloud, H., Townsend, J. (2017). Granice. Kada reći da, kako reći ne i preuzeti nadzor nad svojim životom. Split: Verbum.
Schulz von Thun, F. (2005). Kako međusobno razgovaramo 3. „Unutarnji tim“ i komunikacija primjerena situaciji: komunikacija, ličnost, situacija. Zagreb: Erudita.
Knapp, M. L. (2005). Interpersonal communication and human relationship. Boston: Pearson.
Hall, J. A., Knapp, M. L. (2010). Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji. Zagreb: Slap.
Winkler, M., Commichau, A. (2008). Komunikacijsko-psihološka retorika. Zagreb: Erudita.
King, R. G. (1979). Fundamentals of human communication. New York: Macmillan.
Winkler, M., Commichau, A. (2008). Komunikacijsko-psihološka retorika. Zagreb: Erudita.
Duck, S. (2014). Odnosi među ljudima. Zagreb: Slap.
Aronson, E., Wilson, T. D., Akert, R. M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: MATE d.o.o. (poglavlje 9.).
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na nastavi prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 15% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti.
1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje
2) Završni ispit (usmeni).
1. Nastavne aktivnosti – 30%:
2. Završni pismeni ispit – 70%
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0 | 0 |
| Seminar | 0.6 | 30 |
| Završni ispit | 1.4 | 70 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 2 | 100 |
| Academic year | |
|---|---|
| 2025/2026 | [Download] |