1. Interpretirati i tumačiti temeljne historiografske pojmove iz kulturne povijesti;
2. Prepoznati i razlikovati osnovne procese novije hrvatske povijesti;
3. Napisati jasan i strukturiran složeni pismeni rad;
4. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu;
5. Vrednovati specifične društveno-političke transformacije unutar promatranog razdoblja;
6. Razložiti kauzalnost analiziranih procesa;
7. Pridržavati se etičkih načela u radu.

I. Baučić, Porijeklo i struktura radnika iz Jugoslavije u SR Njemačkoj, Radovi Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu, svezak 9., Migracije radnika, knjiga 1. Zagreb 1970., I. Baučić, Radnici u inozemstvu prema popisu stanovništva Jugoslavije 1971., Radovi Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu, svezak 12., Migracije radnika, knjiga 4., Zagreb 1973., M. Bertoša, Kruh, mašta & mast, Zagreb 2007.; D. Bilandžić, Hrvatska moderna povijest, Zagreb 2000.; S. Courtois, Komunizam i totalitarizam, Zagreb 2011.; F. Fuert, Prošlost jedne iluzije, Zagreb 1997.; M. Maticka, “Opskrba stanovništva u Hrvatskoj od 1945. do 1952.” Zbornik Mirjane Gross, Zagreb 1999.; H. Matković, Povijest Jugoslavije: 1918.-1991.: hrvatski pregled, Zagreb 1998.; Nadbiskup Stepinac i Srbi u Hrvatskoj u kontekstu Drugoga svjetskog rata i poraća, ur. I. Majnarić, M. Kevo, T. Anić, Zagreb 2016.; Z. Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.–1991., Zagreb 2005.; Z. Radelić, Sindikati i radništvo u Hrvatskoj: 1945. – 1950., Stepinac, Svjedok istine, ur. Ž. Tanjić, Zagreb 2009.; Zagreb 2012.; Č. Višnjić, Partizansko ljetovanje, Zagreb 2003.

Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija dobit će sukladno temama seminarskog rada.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija rada;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);

Završni ispit – usmeni.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je: nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % dovoljan (2) – 50 do 64,9 % dobar (3) – 65 do 79,9 % vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 % izvrstan (5) – 90 do 100 % Način stjecanja ocjene: a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene 1. aktivnost na nastavi – 20 % 2. seminarske obveze – 30 % 3. esej – 20 % b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita) 1. esej – 20 % 2. pismeni ispit – 10 %