Kritički prosuđivati načine razvijanja kritičkog i stvaralačkog duha učenika s obzirom na bogatstvo i složenost medijske kulture. Kritički prosuđivati trenutačnu medijsku ponudu te odnos medijskog obrazovanja i vrijednosnog okvira. Upravljati korištenjem informacijske tehnologije u nastavi i izvannastavnom radu. Opravdati izbor određenog medija u pripremi nastavnog medijskog materijala.

Buckingham, D. (2003), Media Education: Literacy, Learning and Contemporary Culture. Cambridge: Polity Press. 
Matijević, M., Topolovčan, T. (2017), Multimedijska didaktika. Zagreb: Školska knjiga (odabrani dijelovi)

Labaš, D., Ciboci, L. (2010), Bolonjski proces i visoko školstvo medijskim očima,  Nova prisutnost: časopis za intelektualna i duhovna pitanja, 8(2010), 3;343-369
Felini, D. (2004), Pedagogia dei media. Questioni, percorsi e sviluppi. Brescia: La Scuola Editrice.
Matasić, I., Dumić, S. (2013), Multimedijske tehnologije u obrazovanju. Medijska istraživanja, 18(1), 143-151.
Keller, J. M. (2008), First principles of motivation to learn and e3 learning. Distance Education, 29 (2), 175-185.
Tolić, M. (2008), Aktualnost medijskih kompetencija u suvremenoj pedagogiji. Acta Iadertina, 5, 1-13.
Garrison, D. R., Vaughan, N. D. (2007), Blended Learning in Higher Education: Framework, Principles, and Guidelines. San Francisco: Wiley.
Koumi, J. (2006), Designing Video and Multimedia for open and flexible learning. London: Routledge.
Pallof, R. M., Pratt, R. (2007), Building Online Learning Communities: Effective Strategies for the Virtual Classroom. San Francisco: Jossey Bass.
Fiorentino, G., Bruno, F. (2013), Didattica e tecnologie. Studi, percorsi e proposte. Roma: Carocci.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Seminarski rad i izlaganje
Stjecanje minimalno 35 % bodova (od ukupno 100) tijekom nastave i unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno i na dva kolokvija

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
     1) Seminarsko izlaganje – max. 20 bodova
     2) 1. kolokvij – max. 25 bodova
     3) 2. kolokvij – max. 25 bodova
b) Završni ispit – 30% ocjene
    4) Usmeni ispit – max. 30 bodova

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada
dovoljan (2) – 50-64 bodova
dobar (3) – 65-79 bodova
vrlo dobar (4) – 80-89 bodova
izvrstan (5) – 90 do 100 bodova