Kolegij
Studiji
Program za stjecanje kompetencija nastavnika - Model APsihologija
Studijska godina
1ISVU ID
181300ECTS
5
Cilj kolegija je osposobiti studente za primjenu teorijskih koncepata u predmeta istraživanju odgoja i obrazovanja i primjenu teorijskih koncepata u odgojno-
obrazovnoj djelatnosti. Kroz obradu teorija znanosti o odgoju student će uspješno povezivati elemente pedgogijske teorije i pedagoške prakse te kvalitetno znati primijeniti usvojena znanja u neposrednoj odgojno- obrazovnoj praksi. Definirajući ulogu i važnost odnosa pedagogijske teorije i pedagoške prakse
studenti će usvojenim znanjem znati kvalitetno organizirati i izvoditi nastavu na razini odgojno-obrazovne ustanove. Primjena suvremenih metoda i oblika
rada uvjetuje promjene u kurikulumskom planiranju i programiranju na općoj i predmetnoj razini. U kolegiju će se raditi na slijedećim sadržajnim strukturama: vrijednosti i ciljevi odgoja i obrazovanja; vrijednosti odgojno-obrazovnih područja (intelektualnog, moralnog, radnog, tjelesnog, demokratskog, odgoja i obrazovanja za ljudska prava, i dr.); realizacija odgojno-obrazovnih vrijednosti/ciljeva u odgojno-obrazovnim situacijama (obitelj, predškolske ustanove, škole, mediji, vršnjaci, slobodno vrijeme); metode i sredstva ostvarenja moralnog odgoja i obrazovanja; razmatranje učinkovitosti primjene odgojno-obrazovnih ciljeva i vrijednosti; razmatranje učinkovitosti primjene metoda isredstava u praksi odgajanja; ostvarivanje uključenostisvih u odgoj i obrazovanje (inkluzivno obrazovanje); razvijanj moralne inteligencije i moralnih osobina.
1. Analizirati i kritički raspravljati o suvremenim odgojno-
obrazovnim pitanjima.
2. Primijeniti valjani teorijski okvir, koncept i/ili model u istraživanju odgoja i obrazovanja
3. Primijeniti koncept i/ili model u identificiranju irješavanju
problema na razini odgojno-obrazovne prakse.
4. Izvršavati složene zadatke na temelju zadanih smjernica
tijekom nastavnog procesa.
5. Znati pravila etičke i društvene odgovornosti u istraživanjima
odgoja i obrazovanja.
1. N. Pastuović. Obrazovanje i razvoj. Kako obrazovanje
razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje na
obrazovanje. Zagreb: Institut za društvena istraživanja i
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.;
2. M. Karamatić Brčić. „Implementacija i provedba
inkluzivnog odgoja i obrazovanja u sustavu redovnih
škola“. Magistra Iadertina, Vol. 7 No. 1. Zadar: Odjel za
izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, 2012.,
101- 109.;
3. E. Konig i P. Zedler. Teorije znanosti o odgoju: uvod u
osnove, metode i praktičnu primjenu, Zagreb, Educa,
2001.;metodologija,sadržaj,struktura, Zagreb: Zavod
za pedagogiju: Školska knjiga, 2007.;
4. Lukaš, M. i Mušanović, M. (2020) Osnove pedagogije
(drugo dopunjeno izdanje). Alfa: Osijek. (odabrani
dijelovi);
5. Brković, V., Bušljeta Kardum, R. i Mališa, S. (2021).
Odgoj za vrijednosti u okvirima kurikula predmeta
društveno-humanističkoga područja. Obnovljeni Život,
76 (2), 185-201.
6. Bronfenbrenner, U., i Morris, P. A. (2006). The
Bioecological Model of Human Development. In R. M.
Lerner & W. Damon (Eds.), Handbook of child
psychology: Theoretical models of human
development (6th ed., pp. 793–828). John Wiley &
Sons, Inc.
1. European Commission /EACEA/ Eurydice (2012).
Developing Key Competences at School in Europe:
Challenges and Opportunities for Policy. Eurydice
Report. Luxembourg: Publications Office of the
European Union.; Keeley, B. (2009). Ljudski kapital.
Zagreb: Educa.; . Sahlberg. Lekcije iz Finske: Što
svijet može naučiti iz obrazovne promjene u Finskoj.
Zagreb: Školska knjiga
2. Livazović, G. (2018). Uvod u pedagogiju slobodnoga
vremena. Filozofsku fakultet u Osijeku: Osijek
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 %
nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave.
Preduvjeti za dobivanje Uredno izvršene seminarske i nastavne obveze – izrada i
potpisa i polaganje prezentacija seminarskog i/ili istraživačkog radnog zadatka.
završnog ispita
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar
zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti: Seminarske obveze i kolokviji.
2. Završni ispit: Usmeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja:
nedovoljan (1) – 0-49,9 %
dovoljan (2) – 50–64,9 %
dobar (3) – 65–79,9 %
vrlo dobar (4) – 80–89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1. Seminarski rad – 20 %
2. Kolokvij (međuispit) – 25%
3. Kolokvij (međuispit) – 25 %
b) Završni ispit – 30% ocjene
1. Usmeni.
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijentopterećenja studenata | UDIOOCJENE(%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 1,15 | 35 |
| Kolokvij-međuispit | 1,15 | 35 |
| Ukupno tijekom nastave | 3,5 | 70 |
| Završni ispit | 1,5 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) |
5 |
100 |
Cilj kolegija je osposobiti studente za primjenu teorijskih koncepata u predmeta istraživanju odgoja i obrazovanja i primjenu teorijskih koncepata u odgojno-
obrazovnoj djelatnosti. Kroz obradu teorija znanosti o odgoju student će uspješno povezivati elemente pedgogijske teorije i pedagoške prakse te kvalitetno znati primijeniti usvojena znanja u neposrednoj odgojno- obrazovnoj praksi. Definirajući ulogu i važnost odnosa pedagogijske teorije i pedagoške prakse
studenti će usvojenim znanjem znati kvalitetno organizirati i izvoditi nastavu na razini odgojno-obrazovne ustanove. Primjena suvremenih metoda i oblika
rada uvjetuje promjene u kurikulumskom planiranju i programiranju na općoj i predmetnoj razini. U kolegiju će se raditi na slijedećim sadržajnim strukturama: vrijednosti i ciljevi odgoja i obrazovanja; vrijednosti odgojno-obrazovnih područja (intelektualnog, moralnog, radnog, tjelesnog, demokratskog, odgoja i obrazovanja za ljudska prava, i dr.); realizacija odgojno-obrazovnih vrijednosti/ciljeva u odgojno-obrazovnim situacijama (obitelj, predškolske ustanove, škole, mediji, vršnjaci, slobodno vrijeme); metode i sredstva ostvarenja moralnog odgoja i obrazovanja; razmatranje učinkovitosti primjene odgojno-obrazovnih ciljeva i vrijednosti; razmatranje učinkovitosti primjene metoda isredstava u praksi odgajanja; ostvarivanje uključenostisvih u odgoj i obrazovanje (inkluzivno obrazovanje); razvijanj moralne inteligencije i moralnih osobina.
1. Analizirati i kritički raspravljati o suvremenim odgojno-
obrazovnim pitanjima.
2. Primijeniti valjani teorijski okvir, koncept i/ili model u istraživanju odgoja i obrazovanja
3. Primijeniti koncept i/ili model u identificiranju irješavanju
problema na razini odgojno-obrazovne prakse.
4. Izvršavati složene zadatke na temelju zadanih smjernica
tijekom nastavnog procesa.
5. Znati pravila etičke i društvene odgovornosti u istraživanjima
odgoja i obrazovanja.
1. N. Pastuović. Obrazovanje i razvoj. Kako obrazovanje
razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje na
obrazovanje. Zagreb: Institut za društvena istraživanja i
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.;
2. M. Karamatić Brčić. „Implementacija i provedba
inkluzivnog odgoja i obrazovanja u sustavu redovnih
škola“. Magistra Iadertina, Vol. 7 No. 1. Zadar: Odjel za
izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, 2012.,
101- 109.;
3. E. Konig i P. Zedler. Teorije znanosti o odgoju: uvod u
osnove, metode i praktičnu primjenu, Zagreb, Educa,
2001.;metodologija,sadržaj,struktura, Zagreb: Zavod
za pedagogiju: Školska knjiga, 2007.;
4. Lukaš, M. i Mušanović, M. (2020) Osnove pedagogije
(drugo dopunjeno izdanje). Alfa: Osijek. (odabrani
dijelovi);
5. Brković, V., Bušljeta Kardum, R. i Mališa, S. (2021).
Odgoj za vrijednosti u okvirima kurikula predmeta
društveno-humanističkoga područja. Obnovljeni Život,
76 (2), 185-201.
6. Bronfenbrenner, U., i Morris, P. A. (2006). The
Bioecological Model of Human Development. In R. M.
Lerner & W. Damon (Eds.), Handbook of child
psychology: Theoretical models of human
development (6th ed., pp. 793–828). John Wiley &
Sons, Inc.
1. European Commission /EACEA/ Eurydice (2012).
Developing Key Competences at School in Europe:
Challenges and Opportunities for Policy. Eurydice
Report. Luxembourg: Publications Office of the
European Union.; Keeley, B. (2009). Ljudski kapital.
Zagreb: Educa.; . Sahlberg. Lekcije iz Finske: Što
svijet može naučiti iz obrazovne promjene u Finskoj.
Zagreb: Školska knjiga
2. Livazović, G. (2018). Uvod u pedagogiju slobodnoga
vremena. Filozofsku fakultet u Osijeku: Osijek
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 %
nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave.
Preduvjeti za dobivanje Uredno izvršene seminarske i nastavne obveze – izrada i
potpisa i polaganje prezentacija seminarskog i/ili istraživačkog radnog zadatka.
završnog ispita
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar
zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti: Seminarske obveze i kolokviji.
2. Završni ispit: Usmeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja:
nedovoljan (1) – 0-49,9 %
dovoljan (2) – 50–64,9 %
dobar (3) – 65–79,9 %
vrlo dobar (4) – 80–89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1. Seminarski rad – 20 %
2. Kolokvij (međuispit) – 25%
3. Kolokvij (međuispit) – 25 %
b) Završni ispit – 30% ocjene
1. Usmeni.
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijentopterećenja studenata | UDIOOCJENE(%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 1,15 | 35 |
| Kolokvij-međuispit | 1,15 | 35 |
| Ukupno tijekom nastave | 3,5 | 70 |
| Završni ispit | 1,5 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) |
5 |
100 |
Cilj kolegija je osposobiti studente za primjenu teorijskih koncepata u predmeta istraživanju odgoja i obrazovanja i primjenu teorijskih koncepata u odgojno-
obrazovnoj djelatnosti. Kroz obradu teorija znanosti o odgoju student će uspješno povezivati elemente pedgogijske teorije i pedagoške prakse te kvalitetno znati primijeniti usvojena znanja u neposrednoj odgojno- obrazovnoj praksi. Definirajući ulogu i važnost odnosa pedagogijske teorije i pedagoške prakse
studenti će usvojenim znanjem znati kvalitetno organizirati i izvoditi nastavu na razini odgojno-obrazovne ustanove. Primjena suvremenih metoda i oblika
rada uvjetuje promjene u kurikulumskom planiranju i programiranju na općoj i predmetnoj razini. U kolegiju će se raditi na slijedećim sadržajnim strukturama: vrijednosti i ciljevi odgoja i obrazovanja; vrijednosti odgojno-obrazovnih područja (intelektualnog, moralnog, radnog, tjelesnog, demokratskog, odgoja i obrazovanja za ljudska prava, i dr.); realizacija odgojno-obrazovnih vrijednosti/ciljeva u odgojno-obrazovnim situacijama (obitelj, predškolske ustanove, škole, mediji, vršnjaci, slobodno vrijeme); metode i sredstva ostvarenja moralnog odgoja i obrazovanja; razmatranje učinkovitosti primjene odgojno-obrazovnih ciljeva i vrijednosti; razmatranje učinkovitosti primjene metoda isredstava u praksi odgajanja; ostvarivanje uključenostisvih u odgoj i obrazovanje (inkluzivno obrazovanje); razvijanj moralne inteligencije i moralnih osobina.
1. Analizirati i kritički raspravljati o suvremenim odgojno-
obrazovnim pitanjima.
2. Primijeniti valjani teorijski okvir, koncept i/ili model u istraživanju odgoja i obrazovanja
3. Primijeniti koncept i/ili model u identificiranju irješavanju
problema na razini odgojno-obrazovne prakse.
4. Izvršavati složene zadatke na temelju zadanih smjernica
tijekom nastavnog procesa.
5. Znati pravila etičke i društvene odgovornosti u istraživanjima
odgoja i obrazovanja.
1. N. Pastuović. Obrazovanje i razvoj. Kako obrazovanje
razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje na
obrazovanje. Zagreb: Institut za društvena istraživanja i
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.;
2. M. Karamatić Brčić. „Implementacija i provedba
inkluzivnog odgoja i obrazovanja u sustavu redovnih
škola“. Magistra Iadertina, Vol. 7 No. 1. Zadar: Odjel za
izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, 2012.,
101- 109.;
3. E. Konig i P. Zedler. Teorije znanosti o odgoju: uvod u
osnove, metode i praktičnu primjenu, Zagreb, Educa,
2001.;metodologija,sadržaj,struktura, Zagreb: Zavod
za pedagogiju: Školska knjiga, 2007.;
4. Lukaš, M. i Mušanović, M. (2020) Osnove pedagogije
(drugo dopunjeno izdanje). Alfa: Osijek. (odabrani
dijelovi);
5. Brković, V., Bušljeta Kardum, R. i Mališa, S. (2021).
Odgoj za vrijednosti u okvirima kurikula predmeta
društveno-humanističkoga područja. Obnovljeni Život,
76 (2), 185-201.
6. Bronfenbrenner, U., i Morris, P. A. (2006). The
Bioecological Model of Human Development. In R. M.
Lerner & W. Damon (Eds.), Handbook of child
psychology: Theoretical models of human
development (6th ed., pp. 793–828). John Wiley &
Sons, Inc.
1. European Commission /EACEA/ Eurydice (2012).
Developing Key Competences at School in Europe:
Challenges and Opportunities for Policy. Eurydice
Report. Luxembourg: Publications Office of the
European Union.; Keeley, B. (2009). Ljudski kapital.
Zagreb: Educa.; . Sahlberg. Lekcije iz Finske: Što
svijet može naučiti iz obrazovne promjene u Finskoj.
Zagreb: Školska knjiga
2. Livazović, G. (2018). Uvod u pedagogiju slobodnoga
vremena. Filozofsku fakultet u Osijeku: Osijek
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 %
nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave.
Preduvjeti za dobivanje Uredno izvršene seminarske i nastavne obveze – izrada i
potpisa i polaganje prezentacija seminarskog i/ili istraživačkog radnog zadatka.
završnog ispita
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar
zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti: Seminarske obveze i kolokviji.
2. Završni ispit: Usmeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja:
nedovoljan (1) – 0-49,9 %
dovoljan (2) – 50–64,9 %
dobar (3) – 65–79,9 %
vrlo dobar (4) – 80–89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1. Seminarski rad – 20 %
2. Kolokvij (međuispit) – 25%
3. Kolokvij (međuispit) – 25 %
b) Završni ispit – 30% ocjene
1. Usmeni.
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijentopterećenja studenata | UDIOOCJENE(%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 1,15 | 35 |
| Kolokvij-međuispit | 1,15 | 35 |
| Ukupno tijekom nastave | 3,5 | 70 |
| Završni ispit | 1,5 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) |
5 |
100 |
Ishodi učenja
1. Analizirati i kritički raspravljati o suvremenim odgojno-obrazovnim pitanjima. 2. Primijeniti valjani teorijski okvir, koncept i/ili model u istraživanju odgoja i obrazovanja 3. Primijeniti koncept i/ili model u identificiranju irješavanju problema na razini odgojno-obrazovne prakse. 4. Izvršavati složene zadatke na temelju zadanih smjernicatijekom nastavnog procesa. 5. Znati pravila etičke i društvene odgovornosti uistraživanjima odgoja i obrazovanja. |