Razlikovati učenje od nenaučenih oblika ponašanja. Opisati
neasocijativne oblike učenja. Usporediti različite oblike uvjetovanja.
Analizirati komponente klasičnog i instrumentalnog uvjetovanja na
primjerima. Usporediti procese učenja opažanjem. Opisati kognitivne
mehanizme u podlozi učenja. Usporediti teorijska objašnjenja učenja.
Kritički analizirati metodologiju i etičke aspekte istraživanja u
psihologiji učenja.

Gluck, M. A., Mercado, E. i Myers, C. E. (2014). Learning and
Memory: From Brain to Behavior. New York: Worth Publishers.
Zarevski, P. (2007). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko:
Naklada Slap.

Byrne, J. H. (Ur.) (2009). Concise Learning and Memory. London:
Elsevier.
Catania, A. C. (1992). Learning. New Jersey: Prentice Hall.
Domjan, M. (2010). The Principles of Learning and Behavior.
Belmont, CA: Wadsworth Cengage Publishing.

Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje
70% nastave)
Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100
bodova) tijekom nastave (kolokviji, seminarski rad)

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz
nastavne aktivnosti
Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom
ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova:
1. Nastavne aktivnosti – 70%:
1. kolokvij – 30%
2. kolokvij – 30%
seminarski rad – 10%
2. Završni pismeni ispit – 30%
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova